12

Projekt predstavljen u hrvatskom Saboru - 10.2.2014

objavljeno:
Projekt predstavljen u hrvatskom Saboru - 10.2.2014

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbor za obitelj, mlade i sport održali su zajedničku tematsku sjednicu o temi „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“. Inicijativa za zajedničku tematsku sjednicu dolazi od pravobraniteljice za djecu u povodu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, a cilj joj je stjecanje medijske pismenosti i razvoja medijske kulture na različitim razinama odgoja i obrazovanja djece.

Izlaganja na tematskoj sjednici održali su: pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Gvozden Srećko Flego, iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirela Rašić, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Igor Kanižaj te Lidija Kralj, nositeljica EU projekta „Sigurnost djece na internetu“ iz Osnovne škole „Veliki Bukovec“.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić uvodno je istaknula kako programi razvoja medijske pismenosti trebaju djeci omogućiti razumijevanje načina funkcioniranja medija, kritički pristup medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na internetu i drugim medijima. Najbolja zaštita djece u svijetu medija i interneta postiže se dobrim i stručnim kurikulom, istraživanjem ovog područja te primjenom već postojeće dobre prakse, dodala je Jelavić.

Član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gvozden Srećko Flego istaknuo je da medijska pismenost označuje „sposobnost snalaženja s medijima“, a Republika Hrvatska značajno zaostaje u medijskoj pismenosti za ostalim europskim zemljama. Zastupnik Flego podsjetio je na brojne međunarodne konvencije i direktive koje propisuju što bi trebalo činiti u osposobljavanju za poučavanje medijskoj pismenosti kao i o primjerenom korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnom sustavu.

Osnovna stajališta Europske komisije o ovoj temi iznijela je Mirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Komisija posvećuje značajnu pozornost zaštiti djece što se očituje u pravnoj stečevini Europske unije, posebice u poglavlju Informacijsko društvo te Pravosuđe i temeljna prava, naglasila je Rašić. Europska komisija posebno ističe izgradnju zaštitnih mehanizama i sprečavanje mogućih zlouporaba u kontekstu rapidnog razvoja audio-vizualnih usluga.

Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je neke osnovne parametre u istraživanju mišljenja građana Republike Hrvatske o medijskom odgoju. Naglasio je da 62 posto hrvatskih građana smatra da je potrebno u obrazovni sustav uvrstiti medijski odgoj. U Hrvatskoj  obrazovni sustav trenutačno ne prati trendove i razvoj medija, a poseban je problem mali broj udžbenika iz područja medijske kulture. Europska je unija odavno prepoznala važnost medijskog odgoja te se u nekim zemljama s medijskim odgojem djeca susreću već u vrtiću, istaknuo je Kanižaj.



Lidija Kralj iz Osnovne škole „Veliki Bukovec“ predstavila je projekt “Sigurnost djece na internetu“. Neki od ciljeva projekta su: razvoj i primjena školskog kurikula o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskoga klasifikacijskog okvira, podizanje razine svijesti učenika, učitelja i roditelja za pitanje dječje sigurnosti na internetu te poboljšanje obrazovne vještine učitelja za poučavanje usmjereno učenicima.


Preporuke uz tematsku sjednicu – „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“


Priznajući da je medijska pismenost jedna od važnih životnih kompetencija, brojne države članice Europske unije svojim građanima omogućuju različite formalne i neformalne oblike i sadržaje usmjerene podizanju razine medijske pismenosti i kulture, te tako pridonose razvitku demokratskih procesa, istodobno štiteći korisnike medija od mogućih zloporaba i opasnosti. Pritom osobito važno mjesto pripada zaštiti dobrobiti i prava djece, kako bi im se omogućilo siguran pristup i tradicionalnim i novim medijima te sadržajima važnim za njihovu dobrobit i razvoj.

Programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, razvoj kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje, kao i za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na Internetu i u drugim medijima.


Potaknuti potrebama djece i pozitivnim europskim primjerima predlažemo:

• da Republika Hrvatska što prije usvoji i u potpunosti provodi i poštuje temeljne europske preporuke i rezolucije koje se odnose na medijsku pismenost te da uvede programe medijskoga obrazovanja i odgoja (uključujući učenje o sigurnom korištenju interneta) na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, kao i kroz institucije i organizacije civilnoga društva koje pružaju neformalno obrazovanje,

• da medijska pismenost dobije mjesto u javnim politikama te da se državna tijela Republike Hrvatske aktivnije uključe u EU program “Stvorimo bolji Internet za djecu”, “Sigurniji Internet” te mrežu INSAFE u skladu s Digitalnom agendom Europske unije, s ciljem poticanja škola, učitelja, roditelja i skrbnika na aktivno sudjelovanje u edukaciji djece za primjereno, odgovorno i sigurno korištenje medija, napose Interneta,

• da Vlada RH, a osobito Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture i Ministarstvo socijalne politike i mladih te jedinice lokalne i regionalne samouprave, poduzmu sve što je moguće kako bi se svakom djetetu, neovisno o prilikama u kojima živi, osigurao slobodan pristup tradicionalnim i suvremenim, posebno elektroničkim medijima (u školi, knjižnici, domovima i centrima za djecu i mlade i drugim mjestima gdje djeca uče i provode slobodno vrijeme) i odgovarajućim pozitivnim sadržajima za djecu,

• da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigura uvjete za ostvarivanje programa medijske pismenosti i sigurnosti na Internetu za svu djecu na svim razinama odgoja i obrazovanja, napose u obveznom školovanju te za obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja, odnosno stručnih suradnika u školama, za kompetentno izvođenje ovih programa.

• da sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj u svoje nastavne programe uključe nove pristupe istraživanjima i poučavanju medijske pismenosti, da se na sveučilištima i drugim znanstveno-istraživačkim institucijama potiču sustavna istraživanja u ovom području, kao i da se osnivaju centri za istraživanje i razvoj medijske pismenosti (npr. Centar za djecu i medije, Centar za medijsku pismenost i sl.)

• sustavno poticati telekomunikacijske tvrtke i davatelje audiovizualnih usluga na proaktivno djelovanje u zaštiti najmlađih kroz proizvodnju kvalitetnih multimedijskih obrazovnih sadržaja, kao i educiranje korisnika,

• apelirati na tvrtke i institucije da stvaraju pozitivne, kvalitetne, djeci primjerene online sadržaje, štite osobne podatke te da rade na sprječavanju negativnih, nasilnih sadržaja te govora mržnje,

• državne agencije i institucije poput HAKOM-a i Vijeća za elektroničke medije trebaju aktivno poticati i financirati aktivnosti kojima se stvara bolji/sigurniji Internet i provodi medijsko opismenjavanje djece,

• potaknuti medijske djelatnike, posebno glavne urednike i vlasnike tiskanih i elektroničkih medija, na sudjelovanje u programima medijske pismenosti, odgovorno ponašanje, poštivanje profesionalnih i etičkih standarda struke, osobito kada je riječ o izvještavanju o djeci, zaštiti njihova dostojanstva i poštivanju prava djece,

• da državne ustanove i nadležna ministarstava sustavno prate provođenje medijskih zakona kojima se štiti sigurnost i pravo na privatnost djece, te ljudska prava mladih i odraslih,

• da pravosudna tijela u Republici Hrvatskoj s posebnim interesom i osjetljivošću u redovitoj sudskoj praksi posvećuju osobitu pažnju zaštiti identiteta djece i mladih.

Objavljeno u: O projektu, Sigurnost | Oznake: | Komentari(0) | Broj čitanja: (1890)

Upišite komentar